U nekim zemljama ili gradovima sa dobro-razvijenim gasovodima, kada se razmatraju gasni generatori za rezervno ili primarno napajanje, pored početne cijene kupovine, moraju se uzeti u obzir i dugoročni-troškovi rada. U scenarijima kao što su komercijalne zgrade i tvornička gradilišta, plinski generatori često zahtijevaju česta pokretanja i zaustavljanja. Razumijevanje operativnih troškova može vam pomoći da bolje kontrolišete i planirate troškove. Danas ćemo istražiti glavne komponente operativnih troškova generatora plina iz praktične perspektive kako bismo nam pomogli da razumijemo ove troškove.
Prvo i najvažnije je trošak goriva, koji čini najveći dio operativnih troškova generatora plina. Generatori plina se za proizvodnju energije oslanjaju na goriva kao što su prirodni plin, tečni naftni plin ili biogas. Potrošnja goriva direktno određuje ovaj trošak, što ga čini neophodnim troškom koji se može izračunati na osnovu lokalnih cijena goriva. Drugo, tu su troškovi održavanja. Iako pojedinačni-trošak možda neće biti visok, može se povećati tokom vremena. Gasni generatorski setovi zahtijevaju redovno održavanje, uključujući zamjenu motornog ulja, filtera za ulje i filtera zraka, kao i pregled zaptivki plinovoda, svjećica i drugih potrošnih dijelova. Ovi potrošni materijali koštaju novac. Ako komponenta pokvari, kao što je oštećeni regulator pobude ili istrošeni ležajevi motora, cijena popravka ili zamjene može biti još veća. Na troškovima redovnog održavanja ne treba štedjeti, tako da se moramo striktno pridržavati operativnih propisa kako bismo sveli na minimum troškove popravke uzrokovane nepravilnim radom.
Zatim, tu su i troškovi rada. Kako bi se osiguralo da se gasni generatorski setovi mogu odmah pokrenuti tokom nestanka struje, mjesta poput trgovačkih centara i bolnica obično dodjeljuju posebno osoblje za redovno održavanje i druge dužnosti. Ovo osoblje prima fiksnu dnevnu platu. Naravno, specifični aranžmani za ovaj rad zavise od propisa korisnika. Zatim je tu pitanje pomoćne vode i struje. Iako je trošak relativno mali, ne treba ga zanemariti. Agregati na plin{6}} zahtijevaju sisteme za hlađenje tokom rada, koji troše malu količinu vode iz slavine ili rashladne tekućine. Rutinsko održavanje, kao što su komponente za čišćenje i mašinska soba, takođe zahteva vodu. Nadalje, pomoćna oprema kao što je kontrolna kutija generatora i rasvjeta troše malu količinu električne energije. Ovi troškovi se mogu izračunati na osnovu lokalnih cijena vode i električne energije.
Konačno, tu je i habanje same jedinice. Kao oprema, plinski-generatori doživljavaju određenu količinu habanja tokom vremena, što je skriveni trošak. Generatori na plin{3}}u pravilu imaju vijek trajanja od 8-10 godina. Početni troškovi amortizacije možda nisu visoki, ali kako stare, degradacija komponenti dovodi do smanjene efikasnosti goriva i povećanja stope kvarova, indirektno povećavajući troškove goriva i održavanja. Ovi skriveni troškovi se također moraju uračunati u operativne troškove kako bi se u potpunosti procijenila dugoročna-ekonomska održivost agregata na plin.
To je sve čega se mogu sjetiti u vezi sa troškovima povezanim s radom agregata na plin{0}}. Osobno vjerujem da se uz striktno pridržavanje uputa za rad i pravila rada, nekim troškovima može upravljati. Mislite li da sam dobro sredio ovaj dio kalkulacije?
